HRONOLOGIJA DOGADJAJA I POLEMIKA OKO "Slučaja Vinča" Generalni štrajk u Institutu "Vinča" traje bez prekida od 22. januara 2004.godine

Slučaj Vinča

Više o dogadjajima u Vinči možete naći na

ANTIC.org-SNN

Više o samom Institutu "Vinča" može se naći na
http://www.vinca.rs/

Više o predlozima Ministarstva za nauku, tehnologiju i razvoj može se naći na
http://www.nauka.gov.rs

уторак, 29. децембар 2009.

Божидар Ђелић: Србија мора бити присутна у нуклеарним пројектима

Интервју: Божидар Ђелић, потпредседник владе и министар за науку

Седам приоритета за развој српске науке

То су биомедицина, нови материјали и нанонауке, заштита животне средине и климатске промене, енергетика и енергетска ефикасност, пољопривреда и храна, информационе и комуникационе технологије, унапређење доношења државних одлука и афирмација националног идентитета

 

Божидар Ђелић: Око стотину научника се вратило у протеклих неколико година (Фото Танјуг)

Србији је неопходна стратегија образовања и то не само елите. Поражавајуће је да девет година после демократских промена, последње две ресорне стратегије које нису усвојене јесу стратегије у домену науке и образовања. Што се тиче науке, ми смо завршили тај посао и после вишемесечне и квалитетне јавне расправе, стратегија научног и технолошког развоја је прослеђена влади на мишљење и усвајање, а доступна је и на сајту Министарства за науку, каже за „Политику" Божидар Ђелић, потпредседник владе и министар за науку.

Важно је да имамо стратегију на пољу образовања, јер је јасно да постоји веза између образовања нације и њеног благостања. Србија никако не жели да буде место јефтине радне снаге, те морамо имати јасне идеје у ком правцу ће се развијати образовање елите, али и друштва уопште. Прошло је време када неко може мислити да је тиме што је стекао диплому завршио своје образовање. Оно мора бити константна ствар. Због тога ће Србија морати поново да развије цео систем континуираног образовања одраслих. Не да би се описменили, већ да би се омогућило стално освежавање њихових знања.

Које примедбе су изнете током јавне расправе о научној стратегији и које ће бити прихваћене?

Расправа је почела у јуну месецу и закључена је почетком децембра. Било је на хиљаде сугестија, добили смо коментаре од министара науке свих европских земаља, европске комисије, радили смо са три инострана експерта које је платио Унеско, одржане су десетине тематских округлих столова... Један број сугестија јесте прихваћен. Један од главних предмета расправе су били приоритети, јер је нормално да сваки научник сматра да је његова дисциплина важна. Министарство је предложило, а расправа потврдила, седам националних приоритета у домену науке и технологије, а то су биомедицина, нови материјали и нанонауке, заштита животне средине и климатске промене, енергетика и енергетска ефикасност, пољопривреда и храна, информационе и комуникационе технологије, унапређење доношења државних одлука и афирмација националног идентитета. Посвећена је значајна пажња интелектуалној својини, и дошли смо до решења да сам патент припада државној институцији која га је финансирала, а да бар пола прихода од евентуалне комерцијализације иде онима који су направили изум.

Да ли је реално очекивати да ће се неко од врхунских домаћих научника са каријером у иностранству вратити и шта је предуслов за то?

Ми морамо имати јасне приоритете. Први приоритет је да научници и интелектуални радници који су присутни у нашој земљи, независно од њихове старосне доби, имају могућности да развију своју каријеру у Србији. На бази таквог напретка, морамо успоставити много јаче везе са нашом интелектуалном елитом у дијаспори, и обезбедити њихов повратак у оним случајевима где постоји заједнички интерес. Изоловани програм повратка научне дијаспоре, а да у земљи не постоје услови и озбиљнији приступ за све, био би осуђен на неуспех. Због тога је од првокласног значаја што је Управни одбор Европске инвестиционе банке одобрио 200 милиона евра за научну и технолошку инфраструктуру наше земље. На регионалном састанку „Европа–Западни Балкан" 9. децембра подељена су прва бесповратна средства у оквиру плана за Западни Балкан у износу од 26 милиона евра, од чега је Србија добила 8,5 милиона. Осим тога, у буџету за следећу годину, упркос генералној кризи, доћи ће до повећања издвајања за науку за десет одсто, односно за милијарду динара. Самим тим, буџетска и друга средства омогућиће да следеће године први пут ефективно и циљано улагање у науку достигне 0,5 одсто бруто домаћег производа, што је у односу на садашњих 0,3 одсто значајан помак. За дијаспору је, унутар операције са Европском инвестиционом банком, резервисано око двадесет милиона евра. Повратак за собом повлачи и обавезе научника, тј. мобилисање додатних средстава из иностранства. Повратници морају јачати цео систем.

Али, стручњаци се још увек не враћају?

Није тачно да се не враћају. Око стотину научника се вратило у протеклих неколико година. На Институту за физику, неколико лабораторија воде људи који су се вратили. У технолошком инкубатору у оквиру Београдског универзитета неколико технолошких фирми такође воде повратници. Не кажем да је то велики број, али постоје људи који се враћају. Сусрет са нашом научном дијаспором је обавезни део сваког мог путовања, научна стратегија је послата на више од 300 адреса наших научника у дијаспори, и један број њих нам је дао одличне сугестије. Један део станова који ћемо градити у новобеоградском блоку 32А биће резервисан за повратнике.

А како коментаришете то што се код нас још увек млади људи школују за непостојећа занимања и она за којима не постоји потреба?

То није само српски, већ и светски проблем. Рецимо, један од кључних проблема о којима је говорио и Барак Обама јесте недовољан број младих Американаца који студирају природне науке. Тачно је да се код нас само 37 одсто студената опредељује за природно-математичке и техничке науке и интегрални део стратегије развоја науке јесте договор са Министарством просвете да већ за следећу школску годину квантитативно одредимо оне правце у образовању који морају добити посебан подстицај. У демократском систему људи имају слободу да студирају оно што желе и ми им то нећемо ускраћивати. Међутим, уколико жеље нису у складу са стратегијом државе, нема разлога да добију буџетско финансирање. Са друге стране, уколико је нешто нарочито важно за државу, у интересу нам је да обезбедимо додатна средства за школарине и стипендије. Нпр. 2006-2007. године, само шест одсто дипломираних студената је било у природно-математичким наукама, и 31 одсто у техничко-технолошким. Наш циљ је да дођемо до 15 одсто у природним и 35 одсто у техничким наукама за пет година.

Бранка Малиш

----------------------------------------------------------

Србија мора бити присутна у нуклеарним пројектима

У последње време води се полемика око тога да ли треба градити нуклеарну електрану или не. Не улазећи у то да ли ће до изградње заиста доћи, има ли у Србији стручних кадрова обучених за рад са оваквом технологијом?

Не, немамо такав кадар, нити постоји пројекат изградње нуклеарне електране. То не значи да Србија не треба да буде присутна у домену примена нуклеарне енергије. Бићемо укључени у пројекте Међународне агенције за атомску енергију, односно у примени нуклеарне енергије у домену здравља и у домену пољопривреде. Посебну пажњу посветићемо примени нуклеарне енергије у превенцији рака.

 

[објављено: 29/12/2009]

stampanje  posalji prijatelju

http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Sedam-prioriteta-za-razvoj-srpske-nauke.sr.html

 

 погледајте коментаре

 

Зоран , 28/12/2009, 22:42

Министарство је предложило, а расправа потврдила, седам националних приоритета у домену науке и технологије, а то су биомедицина, нови материјали и нанонауке, заштита животне средине и климатске промене, енергетика и енергетска ефикасност, пољопривреда и храна, информационе и комуникационе технологије, унапређење доношења државних одлука и афирмација националног идентитета.________ Не тих седам, него ових: Укинути негативну селекцију, укинути негативну селекцију, укинути негативну селекцију, укинути негативну селекцију, укинути негативну селекцију, укинути негативну селекцију и укинути негативну селекцију.



srb , 28/12/2009, 22:43

Informacioni, komunikacioni i nacionalni identitet, podrazumeva i korišćenje ćirilice na internetu i omogućavanje slanja SMS poruka na ćirilici za početak!



ибн Малик , 28/12/2009, 23:59

Много смо напредовали. Пре 40 година имали смо веома стручне кадрове за нуклеарне технологије, а данас их немамо. Нажалост, слична ситуација је и са другим технологијама.



sarma jovan jovanovic, 29/12/2009, 00:24

Vec drugu godinu zaredom Ministarstvo nauke raspisuje konkurs za dodelu stipendija osvajacima medalja sa internacionalnih takmicenja, i vec drugu godinu zaredom uslovljava da to budu ucenici visih razreda srednje skole. Nas najbolji matematicar Teodor fon Burg tako ne moze da se javi na konkurs Ministarstva koje vodi ministar koji se tako sprda sa buducnoscu Srbije i tera najbolje iz nase zemlje. Sramota!



Penzioner , 29/12/2009, 00:28

Kao što @Zoran reče, kao prvo i osnovno ukinuti negativnu selekciju. Ukinuti neodgovorno mešanje političara u izbor rukovodećih kadrova. U jednom važnom privrednom preduzeću u Beogradu na vrhu piramide rukovođenja se nalaze potpuno nekompetentni kadrovi jedne političke stranke. Svi to znaju i svi ćute, što je najbolji dokaz da se radi o vladavini "demokratije" zastrašivanjem. Zastrašujuće je i za mene koji više nemam radnih obaveza i obaveza prema porodici. Koliko se to poznatih naučnika vratilo u zemlju (u procentima), što tvrdi ministar. Ministar nas može ubediti samo zvaničnim brojkama, naručene statistike i ohrabrujuće pričice više ne prolaze ni u predizbornim kampanjama.



Dusan R, 29/12/2009, 02:28

Kupite dva ciklotrona za proizvodnju 18-FDG i nekoliko PET-CAT, i gamma/rendgenskih uredjaja pa da borba protiv kanceroznih obolemja pocne. Porazgovarajte sa naucnicima i Vinci koji pod nemogucim uslovima proizvode radiofarmaceutike pa ce vam biti jasno odkud poceti. "Neprestano unpredjenje prvi je preduslov opstanka."



Voja , 29/12/2009, 05:50

Imali smo mi i do sada decenijama i decenijama programe za podsticaje nauke. Sad nam dolaze strani strucnjaci da grade (np. most na Adi) sa obrazlozenjem da mi ne umemo. A ko ih je doveo treba li reci? Ako se pazljivo citaju odgovori g-din ministar i ne slusa sta ga se pita. (np. o skolovanju za nista).



Bane , 29/12/2009, 07:42

Postovani gospodin Ministre, I ja i desetine naucnika u dijaspori koje znam smo se probali vartiti, neki i vise puta! Docekala nas je otvorena agresija i sistem koji je tako koncipiran da za nas nema mesta. Procitajte vest od pre dva dana u Novostima, o povratku Dr Veljka Nikolica. Slazem se da bi sve krenulo ka boljem kada bi se nesto od Vaseg plana sprovelo u delo! Iskustvo me, na zalost, cini veoma skepticnim! Srbija trenutno nema nauku, a bez korenite promene naucnog kadra i naucnog sistema u zemlji Srbija nece ni imati nauku!



ctahko , 29/12/2009, 07:42

Teško državi kojoj ekonomsku i naučnu budućnost kroje stručnjaci tipa Đelić, Dinkić, Jelušić... Đelićeve reforme su izazvale propast i ekonomski kolaps i u Poljskoj i pogotovo u Rusiji. Rusija je pod Đelicem i "strulnjacima" koje je okupljao Saks 1998 godine i dozivela totalni BANKROT. Umesto prosperiteta uz Monsanto, FIAT, CocaColu i slične kompanije kojima Đelić i Dinkić širom otvaraju vrata na srpsko tržište, Srbiju uskoro očekuje kolaps i GLAD. Korporativni fašizam je zav ladao srpskom politikom i ostatcima privrede. Čeka nas sudbina Argentine, Mađarske, Grčke... i drugih prezaduženih i u raljama svetskih bankara (MMF I SB) zaglavljenih država. Nnam je bog ek na pomoći.



Dr. naucnik, 29/12/2009, 08:19

Gospodine Djelicu, navedite nam samo jedan institut i ime jednog(od stotine..) naucnika koji se vratio iz inostranstva da zivi i radi u Srbiji? Osam miliona za nauku! Gospodine Djelicu, pa to je kap za razvoj i ucinak na tom polju. Dali je vama poznato koliko je potrebno samo jednoj laboratoriji godisnje za normalan rad (sto nikada ne garantuje i uspeh),kolike plate mislite da date ljudima koji veoma cesto provode dan i noc u laboratorijama, da negovorimo o putovanjima na obavezne svetske skupove. Recimo fizika, nikada nijednoga naucnika iz Srbije nema. Radim u inostranstvu (docent i vodja projekata na jednom renomiranom koledju) nisam uspeo da sretnem, jos manje da mi se javi neko iz Srbije na moja trazenja, za mesto doktoranta.Dodju ljude iz Kine, Poljske, ali Srba nigde. Nekako mi nije jasno o kojim se to naucnicima radi koji se vratise? A nas koji se bavimo naukom i nema tako mnogo,uglavnom se poznajemo. To sto govorite je za neupucene, nikako za nas koji poznajemo situaciju.



Nikola , 29/12/2009, 08:36

O kakvom crnom vraćanju naučnika iz sveta priča ministar? Ja znam za troje kolega koji su se ovde vratili da bi sebi dozvolili da ih maltretiraju, šikaniraju i omalovažavaju. Najdrastičniji primer je kolega koji je radio na Univerzitetu u Kembridžu koji na je ostao bez bosla na jednom beogradskom fakultetu jer ga ovdašnji velikani i genijalci nisu reizabrali. Zato ministar i Ministarstvo pre ikakve populističke priče o "povratku naučnika" treba da odgovore na nekoliko pitanja. Na šta će da naiđu ako se vrate, kome će biti prepušteni, sa čijim sujetama će se sudariti, na koja mesta će biti postavljeni, čija će mesta zauzeti, ko će im umanjivati značaj i da li će i koliko dugo ostati u sredini iz koje su svojevremeno otišli, a u kojoj se ništa nije promenilo. Sve je isto kao pre 15-20 godina.



prioritet depolitizacija, 29/12/2009, 08:40

Prioritet Prvi prioritet mora da bude ocuvanje kadra koji je preziveo tantalove muke tranzicije i politizacije. Makar zato da bi mogao da skoluje nove kadrove. Zanimljivo je poznavanje o postojanju nuklearnih (ne)strucnjaka kojima je poverio prepakivanje visko radioaktivnog nuklearnog goriva preko JP NOS nestrucnjaka. Ostaje da objasni zasto unistava ono nuklearnih strucnjaka koje je preostalo u institutu Vinca, zasto im oduzima objekte i nuklearne reaktore, kao ogledne jedinice za skolovanje novih nuklearnih strucnjaka. Morao bi znati da se to protivi zahtevu rektora BU, ciji je Institut Vinca ugledni clan, bar prema produkciji i kvalitetu naucnih radova,sve pod uslovima nedostojnim tretmanu naucnih radnika od strane vlasti



Milan , 29/12/2009, 08:52

Nadam se da politička elita zaista davati vrhunski prioritet razvoju nauke i obrazovanja u Srbiji, a ne ostati na praznim rečima i obećanjima u svrhu podizanja svog političkog rejtinga. Bez nauke i obrazovanja Srbiji nema budućnosti, zato dragi političari odrešite svoju kesu, umanjite svoje dnevnice, opeorezivajte tajkune (miliardere) i ulagajte u bolje sutra našoj deci...



ANA , 29/12/2009, 09:21

@Зоран , 28/12/2009, 22:42, Penzioner , 29/12/2009, 00:28 Потпуно сте у праву! У српској науци нешто се мења, коначно смо схватили да је посао научника да ради науку и, преко научних радова, извештава научну јавност о својим резултатима. Међутим, највећи проблем су и даље спрега политике и науке, отпор старијих који се не одричу привилегија тек тако и недовољна брига о научном подмлатку.



Vincanac , 29/12/2009, 09:34

Srpski naučnici se dobro sećaju gospodina Domazeta, prvog post-oktobarskog i "reformskog" ministra za nauku koji je svoj katastrofalno neuspešni mandat utrošio u pokušajima da uništi Vinču - najveću naučnu instituciju u Srbiji. Sada za ministra opet imamo kadar Demokratske stranke i naučnici sa skepsom i strepnjom gledaju na svaki njegov potez: u Upravni odbor Vinče je doveo gospodina Domazeta a za direktore u Vinči Ministarstvo je postavilo poslušnike i članove DS-a. Zato pitanje za ministra, da li je DS kao svoj strateški cilj odabrala da uništi naučni institut "Vinča"?



sasa istrazivac, 29/12/2009, 09:54

A kada cete istrazivace da primite na neodredjeno, jer to je jedini nacin da im date sigurnost da ostanu, a radovi ce biti prikaz njihovog stvarnog ucinka.



Lela , 29/12/2009, 10:21

Imam 30 godina, doktorat, prilican broj radova i radim u jednom naucnom institutu. Moje vrsnjakinje i koleginice svuda u Evropi pored ovoga jos imaju stan i porodicu. Zasto ja to ne mogu da imam? Zato sto se u ovoj zemlji prica jedno a radi drugo! Moja koleginica u Spaniji, iako nije stalno zaposlena kao ja, moze sa 23-24 godine da udje u prvu banku i podigne stambeni kredit na 50-60000 evra. Ja ovde ne mogu da podignem kredit ni na 500 evra za kompjuter jer mi banka trazi da budem STALNO ZAPOSLENA. Gospodin Djelic se nije proslavio kao ministar nauke, to je prvi ministar nauke koji nikakve veze nema sa naukom, ali on je BANKAR. Pa gospodine Djelicu ako nista drugo ne mozete da uradite za srpsku nauku, onda bar UBEDITE banke koje ste vi i g. Dinkic dovele da mladim naucnicima daju kredit.



Nauka , 29/12/2009, 11:00

Nauka i naučnici su retke i osetljive biljke koje traže poseban tretman i uslove ako hoćete od njih da dobijete neku korist. Ni tretman ni uslovi nisu jača strana ove zemlje, što zbog siromaštva a što zbog primitivizma. Naši nadareni ljudi mogu mnogo više da doprinesu nauci i ugledu srbije radom u ambijentu koji im omogućava da razviju svoje sposobnosti.



србски сељак , 29/12/2009, 11:05

Слажем се са свим коментарима, негативна селекција, враћање идентитета, развој науке, очување србског језика у науци и новим технологијама , интернету и мобилној комуникацији! Једна ВЕЛИКА примедба, побогу ,ако Ви, наши стручњаци не поштујете наше писмо, па ко ће! За почетак и Ви, наши Академци на раду у иностранству, ПИШИТЕ ЋИРИЛИЦОМ , да вас цео свет разуме!Знамо да је и тамо на Западу криза, али кад се пре одрекосте идентитета,писма!



Урош Ракић, 29/12/2009, 11:25

Много младих научника који су докторирали на новим технологијама, као ја на пример (Управљање географским информационим системима здравственим установама или здравственим системом (картирање болести које захтева Светска здравствена организација, које ће наша земља морати да плаћа)док ја седим беспослен код куће, а све чешће размишљам да кренем напоље, пошто ја овде ником не требам.



Sloba , 29/12/2009, 12:17

Mislim da je Ministarstvo nauke (kako god se zvalo tokom poslednjih godina) dosta ucinilo za reformu jednog zaista natrulog sistema, bar kada se poredi sa drugim ministarstvima. Medjutim, kada se radi o cuvenom "povratku nasih istrazivaca", to je cista floskula, sto sam uvideo iz licnog iskustva. Redovni sam profesor na prestiznom universitetu u SAD i sutpesan cak i prema njihovim kriterijumima, a i nemam jos par godina do penzije. Letos sam poslao pismo i CV i ministru i zamenicima o zelji da se vratim. Niti je bilo pismenog odgovora, niti odgovaraju na telefonske pozive i poruke koje ostavljam (ovih par nedelja sam u Beogradu), tako da mi je jasno o cemu se radi.



slobodan45 , 29/12/2009, 12:41

postoje dva prioriteta koji bi razvili srbiju u nedogled: prvo, ukinuti sve lažne dipolme i fakultete, a drugo:ukinuti negativnu selekciju, ukinuti negativnu selekciju,ukinuti negativnu selekciju, ukinuti negativnu selekciju,ukinuti negativnu selekciju, ukinuti negativnu selekciju,ukinuti negativnu selekciju, ukinuti negativnu selekciju,ukinuti negativnu selekciju, ukinuti negativnu selekciju,



Pera Avdic, 29/12/2009, 13:47

Srbija je spala na najnize grane odkada joj politiku vode crnogorci. Sada ce spati na jos nize grane kada crnogorci pocnu da joj vode nauku i kulturu. To je receopt za brtzo propadanje i nestajanje. Ako se nesto uskoro ne preduzme onda ce biti "Nekad bila jednom Srbija".



mozda bidne vinca, ne mora da znaci, 29/12/2009, 14:03

U prvoj verziji Strategije Ministarstva za nauku o nacionalnim prioritetima drzave Srbije , najveci naucni institut u zemlji, povth toga jod i nuklearni, Institut za nuklearne nauke Vinca, NI U JEDNOJ PRIORITETNOJ TACKI NAUCNOG PROGRAMA OVE ZEMLJE NIJE NI POMENUT. S tom cinjenicom se , u potpunosti, slozilo rukovodstvo Instituta Vinca, koje je postavljeno po preporuci DS da bi se ovaj institut unistio. Nestrucna dekomisija nuklearnog reaktora RA je, takodje, njihovo zlodelo. Treba biti potpuno neobavesten pa verovati ministru Djelicu.



Vincanac broj 2 , 29/12/2009, 15:23

@Vincanac: Kolege, nama u Vinči nije problem samo ministar za nauku. Istina, g. Đelić je za predsednika UO Vinče postavio g. Domazeta, čuvenog "ljubitelja" Vinče, a nedavno je u UO ušao i g. Čomor. Šta će naš bivši kolega u UO? U kom naučnom institutu on sada radi i kakve veze on sada ima sa naukom? Dalje, u vreme Domazetove strahovlade nisu nam mogli ništa jer smo bili jedinstveni, i istračivači i "stari" i zaslužni Vinčanci i naši direktori. Sada su stvari bitno drugačije jer Ministarstvo u Vinči ima svoje poslušnike i dobro plaćene izvršioce. Svojevremeno su mediji na stub srama stavljali direktore i menadžere koji imaju 200-300 hiljada plate. Niko ne spomenu da direktor Vinče ima 250 hiljada plate koju zarađuje teškim radom: u radno vreme igra igrice na kompjuteru, na posao dolazi u 9, telefon isključuje u 15:00. Šta god Ministarstvo naumi to i uradi jer direktor Nedeljković sve aminuje. Kolegi Jovanu Nedeljkoviću je jedino bilo važno da ga predlože u Akademiju nauka.



"константна ствар" , 29/12/2009, 16:39

Gospodin ministar kaze: "Прошло је време када неко може мислити да је тиме што је стекао диплому завршио своје образовање. Оно мора бити константна ствар". Ovo je tacno i veoma dobro poznato ne samo naucnicima nego i svakom razumnom ljudskom bicu. Posto ministar insistira na ovoj pukoj trivijalnosti, ja ga pitam: Sta je to sto on i njegove kolege rade da sebe same odrze u procesu kontinuiranog obrazovanja?



Nov.V. , 29/12/2009, 17:00

Ne verujem u ovo sto govorite jer sve je UOPSTENO. Zasto ne konkretno i blizu prakse?Ja sam penzioner i imao bih izvanredne stvari da ponudim Srbiji samo nemam kome i naravno bez novca(savremeni energetski sistemi lokalnog karaktera kojih nema ni zapad).Jedini spas Srbije i Srpstva je u sopstvenoj tehnologiji(kao i svake druge nacije,nemacka i dr.) Odrzati ravnotezu sa stranom tehnologijom znaci na bazi nauke stvsrati sopstvenu tehnologiju. Tu orjentaciju niste ovde pomenuli a zna se da je za to potrebno opredeljenje.



Lux , 29/12/2009, 17:26

Ministar Djelic se nedavno proslavio predlogom da se ministri rotiraju, pretpostavljam tako da postojeci ministri to i dalje ostanu ali da medjusobno zamene ministarstva. Toliko o tome koliko gospodin Djelic brine o resoru nauke koji mu je, eto zapao zbog stranackih nagodbi. Inace, priblizava mi se penzija u jednom naucnom institutu, i za svog radnog veka sam video 12-13 ministara nauke. Medju naucnicima Srbije vlada misljenje da je ubedljivo najbolji bio Unkovic, kadar iz SPS-a, a, Domazet, kadar DS-a je zasad najgori. Medjutim, jos ima sanse da titulu najgoreg ministra nauke ponese g. Djelic.



Јован Јовановић, 29/12/2009, 18:04

Драги Винчанци, некад беше Винчанска култура, некад беше, сад се приповеда. Ваљда још из основне школе знате шта је домаћи задатак. Мора да се уради, иначе... Некима по свету приређују санкције, немире и инвазије због постојеће или непостојеће нуклеарне технологије, а нама ће да допусте да је развијамо? Могу да нам увале нешто радиоактивног отпада, додаће и сцинтилатор, па да китимо јеле, да лепо сјаје. Може и нека нуклеарка, да имамо струју, за извоз по производној цени. По систему "кључ у руке" ако имамо чиме да платимо, новцем или натуром=природом. Него ви лепо пребаците своју документацију на неки дугоживећи носач, па закопајте у кругу Института, док још можете. Не мора дубоко, ионако ће га прекрити депонија ако се ускоро не крене са рециклажом и спаљивањем отпада. Кроз неколико хиљада година и вас ће ископавати, као и древне Винчанце. Једино што тада одавно неће бити ни Србије, ни Срба.



Јован Јовановић, 29/12/2009, 18:11

@ Voja , 29/12/2009, 05:50: Ви сте по свој прилици научник, а не политичар. Научник на конкретно питање даје конкретан одговор. Посао политичара је да прича и да обећава, а не да даје конкретне одговоре. Он и на усмено постављено питање одговара као да га није чуо. Прича углавном оно што зна. А тек писмена питања - права посластица! Ја у клин, ти у плочу. Деда друмом, баба шумом. @ србски сељак , 29/12/2009, 11:05: Поштовање због писања ћирилицом, али ипак се пише "српски" а не "србски". Једначење сугласника по звучности. Ако се шалите, напишите макар "срБски", са великим "Б" @ ctahko , 29/12/2009, 07:42 Домаћи задатак



milos , 29/12/2009, 20:35

Strategija nauke ne sme biti deklarativna i podesena da bude usvojena na Vladi. Sustinu strateskog razvoja treba prilagoditi ptrebama razvoja Srbije a ne kopirati strategije drugih zemalja. Npr. sta Srbija moze da ucini da smanji uticaj klimatskih promena na globalnom nivou? Verovatno da smanji emisije CO2 iz termoelektrana a gde je razvoj alternativnih izvora energije. Svakako je tu znacajno i povecanje energetske efikasnosti ali kako kad u stanovima nisu ugradjeni termoregulatori pa neki otvaraju prozozore zimi a drugi cvokocu. To ne spada u nauku vec u organizaciju komunalnih sluzbi. To sve lepo zvuci za laike, a vrlo je naivno za naucnike,i narocito je vazno za opredeljenje mladih koji svojim talentom treba da doprinesu razvoju i unapredjenju svoje drzave



mini maus, 29/12/2009, 22:15

Predlazem da naucnici USMENO obavestavaju Ministarstvo nauke o svojim najnovijim otkricima, da rukovodstva naucnih instituta samo usmeno odgovaraju na pismeno postavljena pitanja, da se prave da ne razumeju sta to njihovi podanici od njih traze… Za promenu, politicari bi trebali da pisu o muklearnoj sigurnosti pri dekomisiji reaktora i to da kace o tarabu da svi nogu da vide. Pa gde stignemo.

 

 

понедељак, 28. децембар 2009.

Intervju za VOA o nuklearnoj energetici i Vinci!!



1. Voice of Amerika - program na sprskom jeziku. Intervju sa prof. dr Jasminom Vujic o nuklearnoj energetici u SAD, kao i o Institutu za nuklearne nauke Vinca je napravljen u novemberu 2009 u Vasingtonu. Intervju je napravila Nikoleta Ilic iz VOA.

http://www.youtube.com/watch?v=Kfq4v3yiEx0&feature=related

 



2.  Dijaspora uzivo (www.dijaporauzivo.com). Intervju sa prof. dr Jasmonom Vujic je napravljen u Becu u decembru 2009.

 


http://www.youtube.com/watch?v=LcpXLV1P7_s&NR=1

 

 

петак, 25. децембар 2009.

Kako razbiti NOS

Uzbuna

 

Institut za nuklearne nauke Vinča u mreži Javnog preduzeća Nuklearni objekti Srbije

 

Kako razbiti NOS

 

Pismo radnika Instituta za nuklearne nauke u Vinči koje je Tabloidu uputila grupa zaposlenih stručnjaka ove prestižne ustanove, redakcija objavljuje u nešto kraćem obliku, kao dopunu teksta iz prethodnog broja ("Ne zove se ona slučajno Uranija", Tabloid br. 195). Autori pisma govore o tome kako je Vlada Srbije 2002. godine, pod pritiskom SAD, pristala da vrati 48 kilograma svežeg uranijumskog goriva neprocenjive vrednosti u zemlju porekla, i kako se neko od sadašnjih vladara setio da ima još prostora za pljačku, pa je predložio osnivanje javnog preduzeća po imenu Nuklearni objekti Srbije (NOS)...

 

...

 

Polovinom prošlog veka, preciznije tokom 1958. godine, uz tehničku pomoć koja je došla iz ondašnjeg Sovjetskog Saveza, Institut za nuklearne nauke Vinča sagradio je svoj prvi istraživački Nuklearni reaktor RA. Snaga ovog reaktora bila je 6,5 MW, teška voda je korišćena kao moderator neutrona, a mogao je da koristi i uranijumsko gorivo različitih obogaćenja. Od niskog do visokoobogaćenog goriva (80 odsto obogaćenog U-235). Prvo gorivo je nabavljeno 1959. godine, kada je reaktor i počeo da radi.

Za 60 godina postojanja, Vinča, koja se opravdano i danas smatra naučnom baštinom Srbije i dragocenim rasadnikom kadrova iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka, iznedrila je preko 500 doktora nauka, dala više od 100 univerzitetskih profesora i preko 20 akademika, uz preko 20.000 objavljenih naučnih i stručnih radova. Istraživački nuklearni reaktor RA bio je decenijama okosnica multidisciplinarnog nuklearnog programa u Srbiji.

Skupština Srbije je 15. decembra 1977. preuzela prava i obaveze osnivača Instituta za nuklearne nauke Vinča, a to znaci da je istovremeno i obezbeđivala sredstva u budžetu Srbije za finansiranje rada reaktora RA. Od 1977. do 1997. namenski su obezbeđivana budžetska sredstva koja su usmeravana preko Ministarstva za nauku Srbije.

U isto vreme je kupljeno visoko obogaćeno sveže uranijumsko gorivo iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza, da bi se ugradilo u reaktor RA umesto istrošenog goriva. Do toga nije došlo zbog nedostatka političke volje da reaktor RA nastavi sa radom.

Sjedinjene Američke Države, naročito posle terorističkog napada na Njujork i Vašington 2001. godine, počinju da vrše veoma veliki pritisak, sprovođen direktno ili preko IAEA iz Beča, da se iz svih istraživačkih reaktora koji su koristili visokoobogaćeno uranijumsko gorivo, to gorivo izmesti i vrati u zemlju porekla.

Pod ogromnim pritiskom i bez konsultovanja sa stručnjacima u oblasti nuklearne tehnike, tadašnja Vlada Republike Srbije 2002. godine pravi ogromnu grešku i odlučuje da vrati 48 kilograma 80 odsto visokoobogaćenog, svežeg uranijumskog goriva!

 To je urađeno na prečac, bez šire diskusije i bez ikakvog zakonskog osnova ili potpisanog dokumenta. Državni i međudržavni dokumenti su potpisani tek 2004. godine. Ovim aktom i odlukom da krene u dekomisiju reaktora RA, Vlada Srbije je, bez javne rasprave ili barem bez detaljne diskusije sa stručnjacima u oblasti nuklearne tehnologije, drastično promenila svoju dugoročnu strategiju u nauci i tehnici, tako što se oslobodila strategijski veoma važnog nuklearnog materijala, i jednim potezom prekinula bilo koji budući razvojni put u ovoj veoma važnoj oblasti.

U žurbi da vrati izuzetno dragoceno vosikoobogaćeno sveže gorivo (trenutno je cena basnoslovna, jer to gorivo više ni od koga ne može da nabavi), Vlada Republike Srbije je zaboravila da je u isto vreme mogla da reši i jedan drugi problem...

Naime, čak 2,5 tona istrošenog visokoradioaktivnog goriva koje se još uvek nalazi u bazenu za hlađenje, u katastrofalom je stanju, a tu je i problem radioaktivnog otpada uskladištenog u starom, trošnom i korodiralom hangaru.

U bazenu, aluminijumske košuljice su korodirale, gorivo curi, tj. cure fisioni proizvodi kao što su cezijum i stroncijum, a voda u bazenu je izuzetno zagađenja i mutna. Jedini način da se ovo visokoradioaktivno istrošeno gorivo spakuje u specijalne kontejnere i preveze u Rusiju, jeste da se koristi specijalna robotika-oprema za daljinsko upravljanje i izuzetne mere zaštite kako ne bi došlo do havarija i kontaminacije, ne samo Vinče nego i dela teritorije Beograda.

Izmeštanje istrošenog visokoradioaktivnog goriva je izuzetno skupo, a Vlada Srbije nije od 2002. godine do danas uspela da reši problem finansiranja, mada je svake godine potpisivano po nekoliko sporazuma ili protokola. Libija je, na primer, za pristanak da vrati sve količine svog visokoobogaćenog goriva uspela da u pregovorima postigne da nastavi s radom njihov istraživački reaktor, da se plati redizajniranje reaktora za nisko obogaćeno gorivo, i da se u okviru ovog dogovora i istrošeno gorivo besplatno preveze, te da se i novo niskoobogaćeno gorivo nabavi takođe besplatno.

Umesto svega toga, Vlada Republike Srbije se odlučuje na zatvaranje (dekomisiju) reaktora RA kroz Program VIND (Vinca Institute Nuclear Decommission), i to ponovo bez javne rasprave u Skupštini Srbije (koja je još 1977. godine preuzela prava i obaveze osnivača Instituta Vinča).

Nažalost, i pored prihvatanja raznih međunarodnih obaveza vezanih za zaštitu od zračenja i sigurnost nuklearnih objekata, Vlada Republike Srbije ulaže sve manje i manje budžetskih sredstava u efikasno sprovođenje Programa VIND na koje se obavezala.

Pritisnuta međunarodnim obavezama, Vlada Republike Srbije ove godine (opet nezakonito i bez javne rasprave!), zahteva od Instituta Vinča da se zaduži kod stranih banaka za sumu od najmanje 25 miliona dolara. Kako Upravni odbor i Naučno veće Instituta to odbijaju, Vlada Republike Srbije šalje Predlog izmena Zakona o zaštiti od jonizujućeg zračenja i o nuklearnoj sigurnosti, tj. o dodavanju člana 48a, na Skupštinu Republike Srbije, koja izmene usvaja bez ikakve javne rasprave.

Na osnovu tog člana, Vlada Republike Srbije praktično cepa Institut Vinča i osniva Javno preduzeće Nuklearni objekti Srbije, koje je registrovano kod Agencije za privredne registre 22. jula 2009. godine sa šifrom delatnosti 90000 (odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti!).

Javno preduzeće NOS pokazuje tendenciju da brutalno otme imovinu i skupocenu opremu koja je pripadala trima laboratorijama Instituta Vinča, a zaposleni u ovim laboratorijama se dovode u poziciju koja liči na ucenu da potpišu ugovor sa JP NOS.

Negativne posledice su dalekosežne: napravljen je strahoviti haos u Institutu, rastureni su čitavi timovi koji su trenirani više godina za vrlo osetljivu i izuzetno opasnu operaciju vađenja, pakovanja i prevoza visokoradioaktivnog visokoobogaćenog uranijumskog goriva,  određen broj stručnjaka je odlučio da se penzioniše, veliki broj zaposlenih ne želi da pređe u novu nadležnost, čak ni pod pretnjama, jer nisu rešeni problemi beneficiranog radnog staža, plata, rukovođenja i formiranja novih timova.

Sa gledišta sigurnosti nuklearnih objekata za koju je ovo javno preduzeće osnovano - nastala je izuzetno kritična situacija koja može vrlo lako da dovede do nuklearnih havarija sa nesagledivim posledica ne samo za Vinču već i za region Beograda i šire.

 Formiranjem JP NOS započet je novi pokušaj rasturanja Instituta za nuklearne nauke Vinča, koji jedino ima stručnjake i infrastrukturu za rešavanje problema sa radioaktivnim otpadom i reaktorskom tehnikom. Za direktora JP NOS postavljen je neiskusni direktor koji nikada nije radio u nuklearnoj oblasti!

 Sa novim Upravnim odborom JP NOS, koji tek treba da uđe u tematiku, direktno je stvoren haos koji se upravo događa.

 Ljudi koji čekaju ugovore sa JP NOS, i formalno-pravno još rade i primaju platu preko Instituta Vinča, a oni koji primaju naređenja od neiskusnog i nekompetentnog direktora JP NOS s pravom su nezadovoljni.

 Još se ne zna ko će biti zaposlen u tom javnom preduzeću (formalno gledano, trenutno je zaposlen samo onaj, političkim dekretom postavljeni neiskusni direktor).

Iako su došli ruski timovi koji treba da počnu sa sprovođenjem obuke naših radnika, nisu spremni alati za obavljanje složenog posla sa radioaktivnim otpadom u bazenima oko nuklearnog reaktora (oni koje je naručilo rukovodstvo JP NOS ne odgovaraju, te moraju da biti modifikovani).

Nedavno su primljeni na posao ljudi nestručni i neiskusni u radu sa nuklearnim materijalom, jednako kao što je neiskusan i nestručan njihov novi direktor preduzeća. Iskusni stručnjaci u nuklearnom centru NTI su nezadovoljni novim položajima i dužnostima, mnogi od njih jasno ističu da ne žele da pređu u JP NOS. Bude li ih na to neko i dalje prisiljavao, mnogi planiraju da daju otkaz.

 

                                  Imena autora poznata redakciji

http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=196&cl=14

Radojica Pešić krije platu

Krije platu

Radojica Pešić, čelni čovek Javnog preduzeća „Nuklearni objekti Srbije", odbija da otkrije visinu svojih primanja

BEOGRAD - Direktor Javnog preduzeća „Nuklearni objekti Srbije" (JP NOS) Radojica Pešić krije svoju platu, koja može da iznosi i do šest prosečnih, tačnije oko 180.000 dinara!
Prema našim saznanjima, Radojica Pešić, nekada član DHSS Vladana Batića, sada je u Demokratskoj stranci, a formalni predlagač za njegovo postavljanje bilo je Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj, na čijem čelu je opet demokrata Božidar Đelić!

Direktor ovog preduzeća Radojica Pešić, upitan o visini svojih primanja pošto je usvojen Pravilnik preduzeća, u izjavi za Kurir kaže da je to „poslovna tajna".

- To je tajna, jer tako glasi naš pravilnik. Ukoliko, međutim, Vlada odluči da na svom sajtu objavi iznos plata direktora državnih agencija i preduzeća, kao što je to ranije učinila, mi ćemo se toj odluci povinovati - kaže Pešić.

Na naše insistiranje da otkrije visinu primanja, Pešić odgovara:
- Već sam rekao da je to poslovna tajna. Ono što vam mogu reći jeste da ona neće biti veća od šest prosečnih plata u Srbiji. Prvu isplatu očekujem u januaru sledeće godine - poručuje Pešić. Naš sagovornik potvrđuje da je nekada bio u DHSS Vladana Batića, a da je sada član DS, a na pitanje kako komentariše to što je izabran za direktora na predlog ministarstva koje vodi njegov stranački kolega, kaže:

- Detaljniji odgovor na pitanje šta me je preporučilo za mesto direktora trebalo bi potražiti kod potpredsednika Vlade Božidara Đelića - ističe Pešić.

U Vladi Srbije, sa druge strane, Kuriru je rečeno da plata direktora javnog preduzeća nije tajna.
- Plata direktora preduzeća čiji je osnivač Vlada ne može biti tajna - rečeno nam je u Nemanjinoj 11, ali do zaključenja ovog broja nisu nam odgovorili koliko ona iznosi.
Pomoćnik ministra za nauku i tehnološki razvoj Miroslav Vesković, rukovodilac Sektora za radijacionu i nuklearnu sigurnost, u izjavi za Kurir izbegao je odgovor na pitanje da li je Pešiću članstvo u DS pomoglo prilikom izbora na funkciju.
- Da li je Pešićevo članstvo u DS imalo veze sa njegovim postavljenjem, pitanje je za političku strukturu. Znam da je on vrlo stručan u upravljanju, ali i da se prilično razume u ovu tematiku. To je ključno - ističe Vesković.   

NISU NA BUDŽETU
Direktor Javnog preduzeća „Nuklearni objekti Srbije" Radojica Pešić tvrdi da osnivanje ovog preduzeća neće biti dodatno opterećenje za budžet.
- Ono će se, pre svega, finansirati iz posebnih aranžmana, kao i osnovu poslovanja u tržišnim uslovima. Negde oko 150 ljudi bi trebalo da radi ovde, od toga će oko 120 preći iz Instituta „Vinča", a oko 30 njih ćemo zaposliti sa tržišta. Te brojke još nisu konačne i mogu se menjati, s obzirom na to kakve će okolnosti biti i šta će nam biti potrebno - naglašava Pešić.

http://www.kurir-info.rs/clanak/vesti/kurir-24-12-2009/krije-platu

четвртак, 24. децембар 2009.

Nuklearka treba, ali ne mora biti u Srbiji

 24 decembar 2009   , www.24sata.co.rs

 

Nuklearka treba, ali ne mora biti u Srbiji

A. Slović - 24.12.2009. - 00:24

Ako neko bude gradio u Srbiji, uslov je da oni preuzimaju otpad...

Srbija ne mora da gradi nuklearku na svojoj teritoriji, ali može zajedno sa zemljama iz regiona da uloži u izgradnju elektrane na teritoriji neke zemlje gde nuklearke već postoje, kaže za „24 sata" Srpkinja Jasmina Vujić, jedina žena dekan na Kalifornijskom univerzitetu Berkli.

 

NUKLEARKE - Profesorka Vujić, dekan Fakulteta za nuklearnu tehniku i direktor Centra za nuklearna istraživanja Berkli, pokušava ovih dana u Beogradu da razuveri stručnjake, studente i obične ljude da nuklerana energija ne predstavlja opasnost.
Vujić kaže da nije za to da neko drugi gradi u Srbiji i da uzima većinu stuje, podsećajući da na 500 kilometara od Beograda postoji 19 nuklernih reaktora.
- Ja bih radije da mi gradimo na nečijoj teritoriji, a da mi dobijamo struju - kaže Vujić i dodaje da ako novca nema, tu su krediti.
Prema njenim rečima, Rusi ne moraju da grade ovde pošto Mađarska, Rumunija i Bugarska već imaju elekrtane pa može na njihovoj teritoriji, ali uz naše učešće.
- Ako neko bude gradio u Srbiji, uslov je da oni preuzimaju otpad. Velike zemlje nam ne bi ni dozvolile da imamo tu tehnologiju jer preradom možete da izdvojite plutonijum od kog se pravi nuklearna bomba - navodi Vujić.

Impresivna biografija
Jasmina Vujić je svoje znanje počela da stiče u Beogradu gde je diplomirala i magistrirala na Elektrotehničkom fakultetu. Prvi posao 1977, odmah nakon magistrature, dobila je na Institutu „Vinča", a u SAD se preselila 1985. gde je na Univerzitetu u Mičigenu postala doktor nukleranih nauka. Na Berkliju radi od 1992. godine i do sada je objavila više od 250 naučnih radova.

kaze impresivna biografija, a Dramicev tek CV? A CV PNV?

 

http://www.24sata.co.yu/vesti.php?id=65925

 

http://www.antic.org/Slucaj_Vinca/vinca.html

недеља, 13. децембар 2009.

Нуклеарни отпад напушта Србију

недеља, 13. дец 2009, 07:52 -> 07:57

Нуклеарни отпад напушта Србију

Како би обезбедила средства за финансирање новоформираног Јавног предузећа "Нуклеарни објекти Србије", Влада Србије узеће кредит од 25 милиона долара. Посао предузећа брига о нуклеарној безбедности, заштита од зрачења и чување радиоактивног отпада.
Влада Србије узеће кредит од 25 милиона долара, како би обезбедила средства за финансирање новоформираног Јавног предузећа "Нуклеарни објекти Србије".
Посао предузећа јесте брига о нуклеарној безбедности, заштити од зрачења и чувању радиоактивног отпада, што је до сада радио Институт за нуклеарне науке "Винча".
Ових дана, почело је препакивање истрошеног радиоактивног горива које због дугог стајања у базенима у склопу нуклеарног реактора у "Винчи" преставља све већу опасност.
Оно ће специјалним контејнерима бити пребачено у Русију. То је први и најважнији посао Јавног предузећа "Нуклеарни објекти Србије".
"Око 11 милиона долара биће пребачено на рачун међународне агенције за атомску енергију током 2010. године на основу међународног споразума који су потписани у овој години. Остатак средстава биће потрошен на опрему, технологију, рад људи везан за пратеће активности за реализацију тог пројекта", каже Радојица Пешић, директор ЈП "Нуклеарни објекти Србије".
Део трошкова за посао, договорен пре пет година, покривају Русија, Америка, Чешка и Међународна агенција за атомску енергију. Како у Србији за то нису била обезбеђена средства из буџета, а Институт Винча одлучио да не узима кредит, држава је формирала Јавно предузеће и задужила се 25 милиона долара.
"Беспотребно се троше паре на још једно ново јавно предузеће. Изгубило се много времена, јер је одмах могло да се уради тако да влада узме кредит као што ће сад узети", каже Драган Алавантић, члан УО Института "Винча".
"Свуда у свету имате или агенције или јавно предузеће који се брину што није само наука већ и нуклеарни отпад и нуклеарне технологије"; "Приоритет је декомисија, а сви људи који су радили на декомисији раније раде и никакве стручне промене није било", рекла је Уранија Козмидис Лубурић, председник УО "Нуклеарни објекти Србије".
Нови хангар у Винчи
Да се у том послу ипак могло проћи јефтиније, сматра и стручњак за нуклеарну енергију Јасмина Вујић јер се, како каже, о измештању истрошеног нуклеарног горива требало преговарати када и о скупоценом свежем уранијумском гориву, које је у Русију враћено 2002. године.
"Ми смо у оквиру тих договора могли да прођемо много јефтиније и да добијемо ниско обогаћено гориво и наставимо рад реактора", каже Вујић.
Од осам стотина запослених у Нуклеарном институту "Винча", у Јавно предузеће "Нуклеарни објекти Србије" прешло је више од стотину, углавном инжењера и техничара.
Јован Недељковић, директор Института за нуклеарне науке Винча каже да "научни део којим се Винча бави остаје ту где јесте".
У "Винчи" је направљен нови хангар, у коме ће нискорадиоактивни и средњерадиоактивни отпад бити чуван на много сигурнији начин и који ће, како тврде, бити најсавременије место за одлагање нуклеарног отпада на Балкану.
Две и по тоне истрошеног озраченог нуклеарног горива које се у Винчи налази већ деценијама, како тврде надлежни и у Институту Винча и у предузећу Нуклеарни објекти Србије, биће измештено у Русију до краја 2010 годинe.
1
коментари
број коментара 4 | cwпошаљи коментар

(недеља, 13. дец 2009, 17:05)
istinu na sunce [нерегистровани]

strucnjaci

Ocekujem da se u komentaru jave svi oni koji nisu presli u JP NOS, a koji su do juce bili strucni, a njihovo odsistvo sad nista nije promenilo u strucnoj oceni nuklearni specijalaca iz Novog Sada.
MrR. Pesic, asistent na TNF u Beogradu, koji se predstavlja kao direktoer JO NOS kaze da ce da kupi neku opremu za 14 miliona dolara. Kako to sad strucno radi JP NOS bez toliko skupe opreme? A bezbedno, zar ne?
1
(недеља, 13. дец 2009, 17:39)
anonymous [нерегистровани]

nuklearni otpad napusta srbiju

O ovom javnom preduzecu sve je vec receno. Meni je mnogo interesantnija tema sta ce biti sa ostatkom Vince?
1
(недеља, 13. дец 2009, 18:16)
Мира [нерегистровани]

Одузети реактори

Како могу да се остали научници у Винчи баве науком кад су им средства за рад- реактори одузети? Ако то Јавно предузеће треба да се бави измештањем истрошеног горива,зашто Винчи одузимају реакторе који могу да наставе са радом а научници са истраживањима? Друго, зашто се са Русима преговарало преко Американаца? Да се директно преговарало са Русима, све би било бесплатно.
одговори на коментар:
sa US i sa Rusima
1
(недеља, 13. дец 2009, 18:58)
democratis [нерегистровани]

sa US i sa Rusima

uvek se pregovara sa obadve strane kad je treca strana u pitanju i nuklearna energija. Samo zbog pranja ruku da je u pitanju "nuke" u mirodobne svrhe. Niko od nas nezeli da bude na istoj listi kao Iran, samo zato.


http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/5/%D0%95%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0/364621/%D0%9D%D1%83%D0%BA%D0%BB%D0%B5%D0%B0%D1%80%D0%BD%D0%B8+%D0%BE%D1%82%D0%BF%D0%B0%D0%B4+%D0%BD%D0%B0%D0%BF%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B0+%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D1%83.html

субота, 12. децембар 2009.

Без нуклеарки у Србији

Без нуклеарки у Србији
Према стратегији о енергетици, до 2015. године није предвиђена изградња нуклеарних централа у Србији, навео министар енергетике Петар Шкундрић.
Сваки трећи киловат сат струје у Европи добија се из нуклеарки. И док се у свету окрећу градњи нуклеарних електрана, у Србији су забрањене мораторијумом. Међутим, та тема је поново испливала у јавност после изјаве руског амбасадора Александра Конузина, да је Русија спремна да изгради нуклеарну електрану у нашој земљи и да се о томе разговорало на највишем нивоу
У Влади Србије су категорични - градње нуклеарки нема. Мораторијум о забрани градње нуклеарки датира из 1989. године. Иако стручњаци сматрају да је тај пропис застарео јер га је донела друга држава, министар енергетике не види никакву могућност за градњу нуклеарне електране.
"Заиста нисам интегрално видео и чуо изјаву господина Конузина и са том изјавом нема потребе да полемишем. Према стратегији о енергетици, до 2015. године није педвиђена изградња нуклеарних централа у Србији", навео је министар енергетике Петар Шкундрић.
Према Шкундрићевим речима, сагласно мораторијијуму који постоји, Министарство рударства и енергетике није предузимало никакве радње у смислу планирања пројектовања или изградње нуклеарних централа.
Две милијарде евра за изградњу
Изградња нуклеарки је скупа, па земље све чешће улазе заједнички у тај посао. Изградња једне од 650 мегавати кошта две милијарде евра.
Јасмина Вујић, професор Универзитета Беркли каже да је упозната са незваничном идејом руских стручњака о градњи нуклеарних централа на Балкану.
"Идеја је била да се регионално, уствари читав Балкански регион договори и да се нуклеарке граде рецимо у Бугарској или Мађарској, да сви учествују у изградњи, а касније ту енергију заједнички користе", рекла је Вујићева.
Како је навела, немачка копанија "Симес" потписала је уговоре са Русијом да заједно крену у градњу нуклеарки.
"Мислим да је то изванредно и ми би требало да у оквиру тога обновимо програм на факултетима који је био укинут и у Институту Винча, да задржимо кадрове, опрему и реакторе за тренинг будућих генерација", рекла је Вујићева.
Људски фактор узрок нуклеарне несреће 
Научници у земљи кажу да у тој области много заостајемо за светом јер нема стручног кадра. Истичу и да је страх грађана од нуклеарки оправдан, иако статистика показује да је људски фактор увек узрок нуклеарне несреће.
"Познато је да је нуклеарна енергија у својој историји донела много мање жртава него други извори енергије, поготово хидроелектране које су у три велике катастрофе, Индији, Бразилу и Италији однеле на десетине људских жртава у једној секунди", рекао је научник Института Винча Илија Плећаш.
Према речима Плећаша, нуклеарна технологија је тако далеко отишла да осим љуског фактора не постоји други начин заказивања и увек је људски фактор тај који је крив.
Влада и мишљење да је свеједно да ли Србија има нуклеарку или не, јер је окружена са око 20 нуклеарних реактора удаљених до 500 километара.
Само Бугарска и Мађарска имају по четири нуклеарна реактора, Словенија и Хрватска по један у Кршком.
У свету нуклеарне електране покривају 16 одсто потреба за струјом. Највише су заступљене у Литванији, чак 80 одсто, а за њом је одмах Француска. Кина неће дуго задржати последње место јер гради 12 нуклеарних електрана
http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/5/%D0%95%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0/337871/%D0%91%D0%B5%D0%B7+%D0%BD%D1%83%D0%BA%D0%BB%D0%B5%D0%B0%D1%80%D0%BA%D0%B8+%D1%83+%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B8.html#1688701


KOMENTARI

број коментара 16 | cw

Svasta

Samo nam jos to fali...
1
(уторак, 01. дец 2009, 21:22)
anonymous [нерегистровани]

Нуклеарка

Свакако да је Србији потребна једна.Они који се разумеју сложиће се са мном.
Наравно потребно је више од добре воље,али Србија би требала да се посвети овом питању!
1
o
(уторак, 01. дец 2009, 22:51)
Proton [нерегистровани]
пошаљи одговор

pro atom

Ja kao Ingenieur unemackoj nuklearki smatram da bi Srbija trebala bar da razmisli o izgradnji nulkearke.
Najcistija i najjeftinija energija i obezbedjuje dosta radnih mesta.
Drzava i stanovnistvo mogu samo da profitiraju jer ce energija biti sve potrebnija i skuplja....
Sto se tice sigurnosti, nuklearke 3+ generacije su potpuno sigurne (OL3 Finska, Flamenwille Francuska....
Nema se stacekati moramo u korak sa svetom, jer ceo svet hoce opet da gradi cak i oni koji su ranije bili potpuno protiv nuklearne energije.
одговори на коментар:
Nehumani inzinjer
@proton:
1
(уторак, 01. дец 2009, 23:33)
BESNA [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Kako da ne

A nuklearni otpad skladistite u moje dvoriste! Svako ko iole ima moga zna da su nuklearke smrt za zivot i ovu i te kako upropascenu planetu i da je jedina alternativa solarna energija.Em cisto, em ne steti okolini.
P.S.: Malo razmislite kakav svet ostavljate deci!

одговори на коментар:
nisi Besna vec neupucena
1
(уторак, 01. дец 2009, 23:41)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Radijacija

Nama u Vranju i bez nuklearke je preveliki nivo zračenja. Ako se narod pita odgovor je unapred poznat. Černobil i da ne pominjem...
1
(среда, 02. дец 2009, 00:14)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

.

Bolje strucan kadar da saslusate o ovom problemu nago svasta da pisete.
Nije lako i ne isplati se tek tako sve sto se zamisli u vezi sa dobijanjem el. energije, kada bi mi ucili vise a manje pricali dok ne naucimo........
1
(среда, 02. дец 2009, 00:59)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

@proton:

Zar nije na ugalj i gas najeftini? Ja licno ne podrzavam to zbog enormnog zagadivanja vazduha.

I sta je sa otpadom nuklerarnog smeca? Za to je potrebno duboki tunel i ko zna koliko to sve kosta i najvaznije koliko je to sigurno.

Postoji valjda jos nameru izgradjne djerdap 3 koji valjda istu kolicinu magavata pruzi.
1
(среда, 02. дец 2009, 01:03)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Spreciti Hrvatsku

Iskreno mislim da nama ovo ne treba trenutno ali vredi izgraditi za ubuduce. Medjutim milsim da Srbija treba da preduzme sve moguce da se zaustavi projekat gradnje Hrvatskih reaktora na granici sa Srbije tj na Dunavu. Taj isti Dunav posle treba da prodje pored pola srpske populacije i nacini 60% isparavanja pored recnih gradova poput Novog Sada, Beograda, Smedereva itd...
1
(среда, 02. дец 2009, 01:17)
Mico [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Zasto

Uskoro ce Rusija proizvoditi najjeftiniju energiju na svetu na osnovu Teslinog pronalska.
Bice to ne samo najjeftinija vec i najbezbednija energija i ne vidim potrebe da se grade preskupe i veoma opasne nuklearke.
Treba biti samo malo strpljiv.
Cudi me samo da Rusi koriste Tesline pronalske a Srbija ga cuva samo kao ikonu.
1
(среда, 02. дец 2009, 01:21)
democratis [нерегистровани]
oпошаљи одговор

nisi Besna vec neupucena

a to je lose po Srbiju.
Rusi imaju skladista za otpad i Vinca je vec izvozila njima a nije njihova firma.
Daj deo je jedan od najboljih koji se nudi izgradnjom nuklearke.

Svedska vlada se konacno opametila, (srecom nisu crveni sad u opticaju) te planiraju izgradnju par komada. Energija od vetra moze da pokrije svega 10 posto potreba ako bi se izgradila do kraja. A preskupe su investicije.

To bi bio najpametniji potez Srbije gledajuci dugorocno.

Malo edukacije za sve koji su protiv nije na odmet. Bas iz razloga kakvu Srbiju zelimo ostaviti svojim pokoljenjima! Zatrpanu CO² i ekoloski srusenu?
1
(среда, 02. дец 2009, 01:30)
Mico [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Nehumani inzinjer

Imamo mi na ovome svetu svakakvih inzinjera pa i onih koji rade da upropaste svet, recimo u vojnoj idustriji.
Ovaj "inzinjer" iz Nemacke neka svoje ideje prporuci svoj deci i zeni a ne Srbiji.
Nuklearke se ne samo preskupe za izgradnju i dok rade i tako i tako ali problemi dolaze tek na kraju kada budu prevazidjene. (Kako ih neutralizovati i kako se osloboditi radioaktvnog otpada).
Inzinjer bi trebalo da malo vise razmislja i da upotrebi mozak i da bude obavesten jer da je obavesten znao bi da uskoro, vrlo brzo, dolazi vreme jeftine, ciste i bezbedne energije proizvedene po Teslinoj zamisli. To bi inzinjer trebao da preporucuje ali je ocigledno da ne poznaje Teslina dela.
одговори на коментар:
branim stav ing.
1
(среда, 02. дец 2009, 02:03)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Neka hvala...

Lepo sto se nude, ali neka hvala. Ne slazem se da se svuda grade nuklearke. U stvari se svi okrecu koriscenju solarne energije i koriscenju vetra (bar ovde u Severnoj Americi); jeftinije, bezbednije i pouzdanije. Zasto bi smo se mi vracali u nazad kada mozemo da preskocimo prljavu proizvodnju i predjemo na efikasne sisteme?
1
(среда, 02. дец 2009, 02:40)
democratis [нерегистровани]
oпошаљи одговор

branim stav ing.

a vashe stavove cu da prihvatim kao korektne i trezvene od neke druge generacije.

Zasto?

Jedino u Srbiji roditelj vozi svoje dete u autu sa zatvorenim prozorima a puseci u autu, jer, Boze moj, promaja ce mu "ubiti" dete.

Apsurdno!!!

Samo gomila dezinformacij sve vreme, Svedska je ugasila 2 reaktora, stoje godinama, nio nije umro od njih ili se razboleo a pokrenuce ih ponovo. Sto vi neverujete srbinu da ce da napravi gresku i izazove Cernobil2, prepustite poslove strancima koji znaju sta rade.

Ili, jos bolje, edukujte kadrove za potrebna radna mesta.
Ko nece da uci, nemora ni da koci razvoj Srbije!
1
(среда, 02. дец 2009, 05:32)
anonymous [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Elektrane

Ja zivim vec 20 godina pored 2 nuklearke na samo 50 kilometara pa nista i ne razmisljam o tome.
1
(среда, 02. дец 2009, 05:46)
Jovan Mirkovic, Amerika [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Energija,

Mnogo je i pametnije i sigurnije i jevtinije da se prilagodimo ispitivanju Solar energije i Vetrenjacke energije.
Treba zamisliti, kvar nuklearnog reaktora, kao sto se desilo u cernobol, rusiju ili tri mile island u americi, da se tako nesto desi u maloj Srbiji. Kolike bi tu bile posledice za zdravstveno stanje gradjana Srbije.
Zaboravite nuklearnu energiju !
Solar enrgija je buducnost u celom svetu, vetrenjace se pokazuju veoma popularne po Americi i ima ih po celoj kaliforniji.
Treba razmisljati o posledicama i uslovima za terorizam koi je po celom svetu aktivan.
Ziveli smo na fetiljacu i luc, tada smo bili mnogo zdraviji i sigurniji.
Smrt nuklearnoj energiji!!!!!
1
(среда, 02. дец 2009, 14:47)
Demokrata [нерегистровани]
oпошаљи одговор

Usteda je zarada

Prema nekim uradjenim anketama po proseku trosenja Energije Srbija stoji na vrhu lestvice u odnosu na druge razvijene Zemlje u Evropskoj Uniji, to dostize cak i do tri puta vise.
Znaci kada bi se samo izjednacili u potrosnji, prema vec postignutim uputstvima i dokazanim saznanjima omogucili bi bezbrizni razvoj, na samo postojecim resursima, Srbije za celo 21 stolece.
Poljoprivreda i zdrava hrana je najtrazeniji resorni proizvod u svetu i tu moze Srbija da se razvije do Ekonomski jake i visoko razvijene zemlje. Ulaganja su niska, kapacitet znanja postoji ili se lako unapredi, minimalni rizici ili nema, a profit ogroman i dugorocan (neiscrpljiv).

Претражи овај блог

Пратиоци

Архива чланака